|
1999-ta Goetheova godina U cijelom svijetu, a posebno u Europi
na njemackom govornom prostoru sa nizom prigodnih nastupa slavi
se cijele 1999-te godine 250-ta godisnjica velikog njemackog pjesnika
-
Johanna Wolfganga von Goethe a rodjenog 28.8.1749 u Frankfuntu na
Maini. Goethe-ov kulturni institut koji danas broji preko
8000 clanova i nalazi se u 36 drzava; skoluje i stipendira mnoge studente iz
svih djelova svijeta koji proucavaju djelo ovog velikog pjesnika,filozofa i
prirodoslovca. 250-ta godisnjica obiljezava se
evo vec cijelu godinu kroz razne kulturne izlozbe, koncerte, predavanja,
javna citanja njegovih djela, kao i sa mnogim kazalisnim i filmskim predstava
i raznim diskusijama i simpozijima, koji pokazuju predivan i bogat
kaleidoskop rada i stvaranja, velikog pisca.Po zelji svoga oca u Laipcigu
i Strasburgu studira prava. Za vrijeme svoga studentovanja u
Strasburgu zaljubljuje se u mladu Friederike Brion iz Sesenhaima u
Elzasu. Goethe je majstorski znao svoja osjecanja, dozivljaje, tugu i
bol okititi najljepsim rijecima, pa
iz ove ljubavi proizlaze njegove
najljepse ljubavne pjesme. Poslije studija biva advokat u
Frankfurtu, ali ga njegovo zvanje ne zadovoljava. Htio bi biti samostalnim
pisce, ali zna da od toga poziva nemoze zivjeti. Goethe ljubljase mnogo zena
za svoga zivota koje mu davase mnogo
razno-raznih inspiracija. Dugo zivjase sam u zelji da ocuva svoju momacku
slobodu i samostalnost. Pocinje pisati pozorisne komade. Prvo emotivno -
strastvenog „Götz von Berlichingen“, pa zatim tragediju „Egmont“.Iz nove
nesretne ljubavi nastade roman „Patnje
mladoga Werther-a“- („Die Leiden des jungen Werther“), koji ga ucinu
poznatim u cijelom svijetu. 1775, pozva ga mladi Vojvoda
Karl-August od Waimara kao ministra u svoju rezidenciju. Tamo je bio
ucitelj njegove djece, a ujedno je bio i tajni savjetnik (Geheimrat)
za financije, rudarstvo, prosvjetu i direktor dvorskog pozorista. Tu pocinju radovi na velikim klasicnim
dramama (baladama ) „Kralj vilenjaka „- („Erlkönig„) i „Ribar
„ - („ Der Fischer„), a pocinje se baviti i prirodoslovnim naukama. Istom kroz prijateljstvo s velikim pjesnikom Fridrihom Silerom (Friedrich Schieller), poceo se
opet intenzivnije baviti pjesnistvom. Susreti s Herder-om probudise u
njemu interese za jezik i narodnu poeziju, kao i za velike klasicare. Putovao
je mnogo po stranim zemljama. Bio je u Austriji, Juznom Tirolu, Svicarskoj,
Ceskoj i Italiji, sto u to vrijeme bijase neuobicajeno. Poslije putovanja po Italiji (1786-88),
pocinje njegova „klasicna faza „. Pise drame „Iphigenie„ i „Torquato Tasso „
u kojima ne naglasava vise samo osjecaje i osjecanja, nego pokusava dokazati
da covjeka treba vise voditi razum nego strast i osjecaj, kako bi se mogao
razviti u savrseno bice. Izgleda da je ovdje krug jenskih filozofa i romanticara, kojemu je takodjer pripadao imao velikog upliva na
njega. Vrativsi se iz Italije, pocinje
njegovo druzenje sa vrlo lijepom i mnogo mladjom od njega Kristijanom
Vulpius koju 1806 g. i zeni. Ona mu radja
petero djece od kojih prezivljava samo sin August (1789 - 1830). Od 1791 g. biva oslobodjen
svih duznosti i preuzima vodstvo „Waimarskog dvorskog teatra„ Osim
toga bavi se s mnogo ljubavi filozofijom, biologijom, zoologijom i optikom. Goethe
biva sve poznatiji. Ljudi sa svih strana svijeta pocinju hodocastiti k njemu
u Waimar, a on se sve vise povlaci u sebe i u svoj imaginarni svijet lijepote
i idealnih formi, istrazujuci u prirodi njene osnovne zakone. I u dubokoj starosti ne napusta ga
ljubavna strast, pa iz velike ljubavi prema mladoj Marijani napisa „Zapadno - istocni divan (West- Östliche Diwan).
Stvaralacka snaga ga ne napusta ni u starosti, pa tako kratko prije smrti
napisa drugi dio svoje drame „Faust„, koji danas pripada u klasicnu
svijetsku literaturu. Svoje zivotne uspomene napisa u
knjzi Pjesnistvo (Poezija) i Istina - (Dichtung und Warheit). Umire 22.3.1832.g.
u Waimaru. Posto je Goethe vrlo kompleksna
licnost i pjesnik mi cemo u vise nastavaka pored ove biografije analizirati
neka njegova kapitalna djela kao i zivotni put. U Becu 6. sept.
1999. Design
& Publishing: Helena & Vladimir Kreca Updated: srijeda,
08. rujan 1999 |
|