Hemingway -  100 godina po rodjenju

Wien 31. juli 1999

Stereotipne slike Ernesta Hemingway-a sa lovackom puskom na safariju ili sa ribarskom mrezom na ribarenju, ili u Harry's Baru (Venezia) sa casom whisky-ja u ruci okruzen lijepim zenama i poznatim osobama,dugi niz godina su izbljedile.Dugi niz godina se o njemu nista ne cuje,pa nam njegov stoti dan po rodjenju daje priliku opet jedamputa baciti pogled na Hemingway-a covjeka.

 

                    Analizirajuci njegov zivot, njegova djela, u njemu prepoznajemo avanturistu, machistu, naduvenka, brbljavog pijanog hvalisavca, divljeg buntovnika, teskog kavgadziju, velikog zavodnika i mozda to smijesno zvuci i velikog maoralistu.

 

                    Svima poznate slike  Hemingway, vojnik i reporter u Spanskom gradjanskom kao i u oba  Svjetska rata, veliki lovac i ribolovac na uzburkanom moru, u Areni toreadora u Madridu a pored njega Nicanor Villallta, kum njegova prva sina.Hemingway, nestasko, zavodnik, veliki ljubitelj i ljubimac zena u drustvu svojih prijateljica; Marlene Dietrich i Ave Gardner.

 

                    Ne sumnjam da danas zivi, da bi se taj veliki duh i um rado prikljucio nama PKLJ-ubima, posto je u svojim djelima cesto osudjivao lazni moral.

 

                    Hemingway vjecni zaljubljenik Pariza, kome se rado vracao, a iz njega pocesto groznicavo bjezao, kao iz Ritz -bara, ponekada na cetiri noge i naglavacke.......

 

                    U potkrovlju  knjizare gdje. Sylvie Beach je stanovao i cesto se tu sastajao sa Scott Fitzgerald-om, Ezra Paund-om, JamesJoyce-om i drugima poslije njega poznatim knjizevnicima toga vremena. Pa znaci da je moguce i da iz Knjizare Weiss u Becu ponikne novi talent koga vec dugo cekamo???? Do pocetka osamdesetih godina u Knjizari Beach u Parizu su sa ponosom pokazivali kauc (couch) na kojem je spavao Ernest Miller Hemingway.

 

                    Rodjen 21. Jula 1899 u Oak Park/Illinois kao sin tamosnjeg ljecnika, koji samoubojstvom 1928.g. okoncava svoj zivot, Ernest provodi svoje rano djetinjstvo i skolovanje u svome gradu. Poslije upitan za najbolju knjizevnu skolu, on odgovara da je to: "Nesretno djetinjstvo."  Po zavrsenoj skoli pocinje raditi kao lokalni reporter u "Kansas City Star." No sve mu to nebi mnogo uzbudljivo, pa zeleci "dozivjeti nesto vise ", javlja se dobrovoljno kod Crvenog kriza kao vozac ambulantnih kola te Prvi svijetski rat dozivljava na rijeci Piavi, gdje su se hrabri Bosanci i pored cinjenice da je pao Bec i Budimpesta, nastavili hrabro boriti za austrijskog "cara i cesara ", jos osam mjeseci po zavrsetku rata. Tamo biva i u nogu ranjen, a i dobija medalju za hrabrost.

 

                    Nakon povratka kuci dobija mladi reporter koji je sa uspijehom obavjestavao sa italijanskog fronta mjesto korespodenta (Toronto Star Weekly", Toronto Daily Star") i seli se sa svojom prvom zenom Hadley Richardson, koja je bila osam godina starija od njega u Pariz. Tamo mu se i radja prvi sin. Ernest pise za masnu paru i izvjestava iz Europe. Pored toga da je prosao mnoge Europske zemlje on je i dalje nezadovoljan. U literarno-umjetnickom kruzoku gdje. Gertrude Stein u Parizu, odlucuje postati knjizevnikom (1923.g.) Danas mnogi biografi citiraju gdju.Stein iz onoga vremena: " Hemingway ce jednom biti poznatiji nego mi svi skupa." - cije se prorocanstvo na koncu i ostvari na zadovoljstvo miliona citalaca.

 

                    Hemingway je bio nesumnjivo najpoznatiji pisac svoga vremena i svatko tko je bio mlad pedesetih i sezdesetih godina ga je rado citao. Imao je veliki utjecaj na svoje citatelje; muske i zenske. Muskarce je naucio kroz lakoniju kako da prekine sentimentalnost, a i da se za svoje suze ne trebaju stidjeti, drugcije nego nam  kult- muskarca nalaze, cija vjecna zrtva je i sam  bio.

 

                Pricao nam je o casti, ljubavnoj ceznji, zaru,  pobjedama i porazu i kaze u svojim knjigama da se protiv izvjesnih stvari netreba boriti i da ih treba akceptirati onakove kakove jesu.  Na primjer  -  Smrt!

 

                Na koncu svoje nadnaravne borbe sa jacom vecom i snaznijom ribom nego sto je on sam, na izmaku svoje snage starina ribar razmislja: "Ribo, ti moras umrijeti. Moras li ti i mene ubiti? Znam ti ces i mene ubiti. Ali na to imas i pravo, jer nikada do sada nisam na ovome svijetu tako nesto lijepo i veliko kao sto si ti vidio, brate. Dodji ovamo i ubij me. Svejedno mi je ko ce koga ubiti." (Starac i more, 1952). Starac iznemogao pobjedjuje na koncu ribu, ali ne osjeca se pobjednikom......

Hemingway je u zivotu rado igrao  pobjednika, ali na koncu je bio i sam porazen!

 

                Popularan biva on tek nakon izlaska njegova romana "Fiesta" (The Sun also Rises) 1926.g. pa zatim 1927.g. s "Muskarci bez zena " - 14 pricica o vojnicima, toreadorima, coridi, bokserima i ubojicama.1929.g. interes publike pobudjuje njegov roman "U tudjoj zemlji" (A Farawell to Arms), a sa romanom "Smrt poslije podne" (Death in the Afternoon 1932.) gradi spomenik toreadorima, coridi, bikovima i spanjolskoj areni. Proboj cini romanom "Za kim zvona zvone " (For Whom the Bell Tolls-1940), te za sebe konacno pridobija i najstrozije kriticare i skepticare.U medjuvremenu izlaze jos par romana i zbirki pricica, ali njegovo majstorsko remek-djelo "Starac i more" izlazi 1952.g.(The Old Man and the Sea). Pulizerovu nagradu dobija 1953, a Nobelovu nagradu 1954.g. A poslije toga dolazi depresija i samo depresija, alkoholizam i nikakva literatura vise!

 

                    U praskozorje 2 Jula 1961.g. u svojoj kuci u Ketchum/Idaho, prosvira si kursum u glavu iz lovacke puske i zavrsi svoj burni 62-godisnji zivot jedan od najvecih knjizevnika ovoga stoljeca...

PKLJ 003