PROŠLOST.

...i, praznici su KAO - prošli. Ma, nemoj!?!

...moja tetka nije postala Narodni Eroj. A imala je puno više uspjeha i dokazanih dijela no – PROVJERENO - 90% službenih, opjevanih, Narodnih Eroja. Bila je i mudrija i konkretnija - OPET - od većine, znatne većine pomenutih nacJOJnalnih dikana. Nijedan život nije zadavila, a četiri svijetu podarila. Nit pomislila na penziju nije kad se, valjda, u triespetoj ili četrdesetoj našla gotovo na ulici.

Sa dvoje djece i „interesantnim“ a opet tako tipičnim balkenjskim razvodom braka. Otišla je na pos'o. Čistačice. A poslije posla u – školu. A poslije škole na pos'o. Kakvi god. Onda je, kad je s posla svratila doma na desetak minuta, načinila cjelodnevni obrok za ono dvoje djece. Sačekala je da se probude, poljubila ih i SVA SRETNA otišla na – pos'o. Onaj prvi...

Onda je rodila još dvoje djece KONTRA zdrava razuma i savjeta, gotovo zabrana, liječničkih, izgradila sebi kuću, otplatila svaki kredit, izljubila svojega muža drugoga i svako dijete na bogat put izvela. Moja tetka NIJE bila Albert Einstein, ali nisam jedini koji ne razumije KAKO i Supermen ne nosi ime moje tetke! Moja tetka nije bila Alija Sirotanović, ali i sam taj časni velikan rada, rada i samo rada nikako ne bi preživio sav onaj ropski rad koji je moja tetka uz pjesmu i smijeh „mljela“ iz dana u dan godinama i decenijama!

...čudim se i danas kako nije umrla koje stoljeće ranije! A – nije!

Prije svega, moja tetke NIJE prošlost. Prošli su oni koji ne ostaviše traga! A izbrisani će biti oni kojima trag smrdi nečovještvom! No, sve to ne dolazi dekretima, naredbama ili po nečijim formulama i receptima. Najdraže mi što se to nit silom nit novcem NE MOŽE kupiti: prošlost može biti učiteljica i masu toga (izaberi po volji!) ali se pokazalo da je najprije batina i ucjenjivač u rukama današnjih moćnika koji taj fetiš „modeliraju“ pod etiketom historija, povijest...

Povijest je, uče nas Učevni, ZNANOST/nauka i kao takva (mislim znanost) imanentno jest blah, blah i blahhh... Nikako ne zaboraviti „bičevanu istinu“ kako onaj ko ne IZUČI povijest MORA opet ponavlajti iste greške, iste patnje i takoTU „ljepotu“ prethodnih generacija...

U-UuHH! Txe moćno, da IM tetku ne pominjem. Ne samo svoju...

...ne ide mi se gadno učevno: suhoparno je, nit nalik masnu čwarku, ALI i slijepcu je JASNO kako PROŠLOST gotovo da nema veze sa POVIJEŠĆU!

Nacrtano to izgleda 'vako: prošlost je CJELINA koju dijeliti može (još ni to NIJE provjereno!) samo Bog (ma kako se isti u Vašem dunjaluku nazivlje!), a ZNANOST povijest se toliko izdjelila da je već sada i u osnovnim školama (JOK samo Rvackim, vengo i većini svjetskih!) totalna „šizika“: naime ima i bolno uvredljivu „podvojenu ličnost“ sa nesagledivim nizom (bez)zdravo-razumskih mina. Ma, šta mina, MINČINA!

Bože moj, moja baka (ma, KAKO ste samo pogodili: ni ona nije službeni/djelatni Narodi Eroj!?) je davno rekla kako djeca slasno pokusaju. Šta im mame priprave...

...ondak nam ostaje da PONOVIMO: prošlost je CJELINA i u svojoj univerzalnosti i multidimenzionalnosti POJEDINCU nesaglediva, nedokučiva i neobjašnjiva. Onda nije nikakvo čudo što taj POJEDINAC tako rado, samouvjereno i do samorazora slatko PRIHVATI ono što je „pobjednik zapisao“ – povijest!

A tu onda, u „vodama“ povijesti njegovo veličanstvo Niko MOŽE da bira i tambure i klavire, sasvim svejedno. Dok je „muzika“ u skladu sa Vladajućom Silom...

...interesantno je kako sve ozbiljne religije svijeta imaju gotovo kirurški precizno sjećanje na sve i sva od prije masu stoljeća, pa i tisuća ljeta. No, ISKLJUČIVO kad se radi o njihovim UGLAVNOM nepogrešivim korjenima. Istodobno NE ZABORAVLJAJU nikoga ko im „uz put“ nije bio „po mjeri“ ili bar nenaklonjen. Unatoč svim glasno & ponosno propovjedanim divotama strpljenja, poniznosti, razumijevanja i – Svetoga Oprosta (poradi SLOBODE svoje duše, valjda!)...

Tako se, pustim stoljećima pažljivo filtrirane, pojave masovne Svete Knjige (POVIJEST Crkve i Religije) u kojima je JASNO nepogrešiv samo Bog (izaberite Vašega čak iako NISTE šizofrenični! „Blago budalama“, kažem i ja, a NE ZNAM razloga!). I Crkva (opet izaberite naziv Svoje Svetinje!).

Onima koji su se USUDILI da postave neko dodatno pitanje o prefekciji zapisane POVIJESTI Crkve i Rečigije NIJE bilo odveć ugodno. Kroz tu istu, tako idealnu povijest. Metode „ubjeđivanja“ tih intelektualnih ekvilibrista sa neugodnim pitanjem više često i vrlo maštovito (i kroz Povijest, a i u posvemašnjoj PROŠLOSTI) su bile hmm.., monstruozno morbidne i neupitno divljačke...

Kako je Galilej totalno „zaprskao“ sa nedodirljivim centrima univerzuma, a gosn Gutemberg svetu pisanu riječ industrijski omasovio, POJAVIO se neki vidljivi i opipljivi RAZUMLJIVI MATERIJALNI dokaz da ako ne Bog onda barem Crkva nije baš tako idealna i nepogrešiva! Znanost i industrija su pokrenule „vijuge“ pokornih sljedbenika, a društvo je iz stoljetnih raznoraznih krstaških ratova počelo monumentalan tehnološki razvoj i ideološko-politički rat. „Stvar“ je tehnički začeta prije nekih 400 ljeta gdje se prvih 200tinjak samo „mrduckala“, onda u drugih 100tinjak živnula, da bi u zadnjih 100 ljeta i doslovce eksplodirala...

...mada još uvijek poprilično mutno, ipak svakome sa trunkom mozga, barem IZGLEDA da je „sveti Gral“ sakriven negdje u kompliciranim zabitima kvantne fizike, tamo u ništavilu neviđene praznine u koju ozbiljnije (I DANAS!) ne mogu zaviriti JEDNAKO i najveći mozgovi ali i najmoćniji atomski mikroskopi.

A baš tu se krije – PROŠLOST (i puno, puno toga još o čemu ja i ovdje nemam namjeru niti misliti!)! Naime PROŠLOST ipak NE PIŠE tamo neki pobjednik! Novac i moć su snažni pokretači, još snažniji razarači: kao takvi IMAJU samouništavajući karakter „fluidnosti“ – kako dođu, tako i prođu. No, i jedan i drugi su OGRANIČENI. Najviše u svojemu egocentrizmu koji nužno i logički AUTOMATSKI generira ISKLJUČIVOST, prekidanje veza sa „inferiornijima“ i ISTOVREMENO (a najčešće) rekreiranjem tih veza ne samo na temeljima eksploatacije već i redefiniranja (preobrazbe) duha i uma „inferiornijih“...

Otkud bih sad pa ja to mogao znati, pa još i napisati!?

Ne radi se o meni! Ako jedan i mojim okom nevidljivi „string“ DNA MOŽE DANAS jasno ispričati nekom balavcu u nekoj univerziteskoj laboratoriji KO JE BIO MOJ PRA-PRA-PRAotac, onda –kada se meni taj „odgovor“ grdo NE SVIĐA- ja ne mogu zaustaviti toga balavca: ima ih previše, sve su glasniji i precizniji, a nemaju namjeru niti usporiti! Dakle, kako god POVIJEST bila pisana i šta god ja rado volio vjerovati ostaje mi da ili pobjegnem u ludilo (nekoga fundamentalističkoga samoiluzionizma) ili da „čitam“ PROŠLOST, a POVIJEST prepustim „znanstvenicima“ i njihovoj braći političarima...

...nejma, bolan, Kafke, a PROCES nikad nije bio življi!!!!!

Kako je, pak, običnu pojedincu sve ovo prelamano preko leđa na njegovu štetu uglavnom, ne očekujem apsolutno buđenje, znanstveni eldorado, duhovni mir, Ljudsku Jednakost i blagoslov preko noći. Proces je tek dotaknuo Masovnu Ljudsku Svijest i to je jasna definicija nekakva ozbiljna Početka...

Eto, moja tetka je otišla –reklo bi se- PRIJE Početka. A nije bila Narodni Eroj, nisu je „zvrckali“ oni iz Olivuda onda.., a dobro, jest vidjela sve državne zgrade mnogih država. Ne samo svoje. Vazda IZVANA.

Moja tetka –evo me sad „tresnulo“- nikad javno niti pomenuta nije bila. OK, nije baš tako: dvaputa je preko lokalne radio postaje čestitala rođendan svojoj sestri, mojoj majci. Moja tetka je za javnost i povijest bila tek nedefinirana sitna točkica u pustim statistikama. Dakle, nema je zapisane u povijesti. Povijesti znanosti, povijesti moći, povijesti politici. Evo me gotovo muka: pa moja tetka nije nit' postojala!

...“Mujo kuuujeeeee konjaaa po...“, kako je to radosno pjevala! I tako mi, sa jednom starom narodnom pjesmom, uđe jasno i neizbrisivo moja tetka u moju Prošlost koja nikad življa no danas nije bila...

...i podari mi moćan osjećaj Supermena nad trivijalnostima Povijesti: dok je god meni moje Prošlosti i dok god mogu čuti one balavce sa univerziteta ni sam mi Bog zamjeriti neće ako mi puste skupštine, granice i ideologije gotovo ništa ne znače!

NA KRAJU: bježanjem u prošlost i ostajanjem tamo diče se NAJGORI među nama - silnici i fanatici. Nespremni i bespomoćni da izdrže teret svojega danas, a još manje onoga šta im stiže GARANT sutra. Povijest i prošlost u ovome članku su RAZMIŠLJANE kao dvije razorno oprečne poluge PROCESA DANAS koji nužno definiraju BUDUĆNOST. Uvjeren sam da Ti, dragi Čitaoče ovoga, MOŽEŠ i HOĆEŠ to tako razumjeti.

HVALA, svaka ti bila MALA. Kesa. Za novac koji ćeš POŠTENO „zgrnuti“ ovega novega ljeta dviiljadedeveta!   

Kao i vazda prije,