SVI SU ZA MIR, JA SAM ZA RAT - RAT UMA, DUHA I SLUHA! |
Branko Josef Thomann: |
Pisma iz Rusije... nastavak 011 |
IN MEMORIAM: |
PUŠKINOV MUZEJ LIJEPIH UMJETNOSTI
Šetajući se malim sokacima divim se lijepoti i čistoći grada u kojega sam posumnjao da mi je postao prenaporan i uništen saobraćajem… Ha, ha, haaaa - pronašao sam opet onu lijepu staru Moskvu u krivudavim sokacima gdje se nalaze stare zgrade, a poneke od njih su i 300 godina stare i divno restaurirane. Sve je ovdje čisto i uredno. Sokaci se zovu Gagarinski, Hruščovski, Kropotkinski - po imenima stare ruske aristokracije, te Pozarski, Korobejnikov - obično po imenu onih koji su u njima živjeli… Ulicom Prečistenka stigosmo do Metro stanice „Kropotkinskaja” gdje počinje ulica Volhonka, a tu odmah na lijevoj strani nalazi se „Muzej privatnih zbirki“ u kojem se izlažu zbirke ruske i zapadne umjetnosti 19. i 20. stoljeća.Tu sam nekada dolazio na kupanje na otvoreni bazen pod imenom „Moskva“, na križanju Sojmonovskog pera i Volhonke…, a danas se tu nalazi najveći pravoslavni hram na svijetu Hram Hrista Spasitelja, iznikao kao phenix iz pepela staroga hrama koji je bio izgradjen u čast pobjede ruskog naroda nad Napoleonom 1812.
Poznato je da je 10. septembra 1839. godine sveti Filaret - moskovski mitropolit postavio kamen temeljac novog hrama na dvadesetpetogodišnjicu kraja rata, pa se poče sa izgradnjom hrama koja je trajala 44 godine.
Visina hrama nadmasila je 100m - uzimajući u obzir stari pravoslavni običaj da crkva mora predstavljati najvišu tačku iliti točku grada. Gradjena je po projektu poznatog arhitekta Konstantina Tona. Svi spoljašnji ukrasi i skulpture bijahu izgradjeni od bijeloga mramora iliti mermera, a ulazne stepenice od crvenog finskog mramora. Unutrašnjost biva ukrašena italijanskim mramorom i zelenim ruskim labradoritom. Hram su oslikavali najpoznatiji slikari toga vremena Kramskoj, Surikov, Veresagin, Brulov, Vaznjecov, te vajari, Loganovski i Klod koji su izvajali 48 reljefa sa temama iz Biblije i ruske istorije. Za izradu kupole potrošeno je 400kg zlata sa kojim su optočeni i zvonici. Glavni oltar bio je posvećen velikom prazniku - Rodjenju Hristovom iliti Kristovom - Božiću!
Hram je bio posvećen na Uskrs 26. maja 1883. povodom krunisanja cara Aleksandra III. a razrušen po Staljinu 5. decembra 1931. godine koji je onda dao sagraditi ovaj već gore imenovani bazen, kojega će 1994. ukloniti, a na pravoslavni Božić 7. januara. 1995. tu biva položen kamen temeljac za izgradnju nove crkve po sverurskom patrijarhu Alekseju Drugom.
Dana 19. augusta 2000. godine hram biva ponovo osvešten i od tada se tu održavaju službe i slave svi važni pravoslavni praznici, a crkva postade novi duhovni centar ove prelijepe zemlje Rusije…
Očaran ljepotom hrama stojim i razmišljam kako obraditi ovu moju „Jovanku“ i ući u ovu svetinju, zapaliti svijeću, prekrstiti se, pomoliti Bogu, za sreću i uspjeh ove zemlje kao i za sreću svih slavenskih naroda!... No, moje „Jovanče“, neće pa neće… Mora Vincentu Van Goghu - kaže, a ja u sebi proklinjem „sve mostove oko Arla... sve vaze sa 12 suncokreta i bez njih, kao i zitna polja sa makovima ili čempresima, a posebno ono njegovo „jedno“ uho iliti „uvo“!... Uhhhhhhhhh!... “Ljubi“ ga brat u uho…! Otišao bi najradije u….! Na koncu mi ne osta ništa drugo nego ovu najveću svjetsku pravoslavnu svetinju vidjeti i fotografirati izvana…
Kažem ženi da ide u Puškinov muzej sama, naći ćemo se na koncu u bifeu… Neće, pošto ona ne zna ruski… a ko fol Rusi neznaju ni jedan jezik koje ona govori…
Ne pomaže ni uvjeravanje da svaki kulturan Rus govori najmanje dva strana jezika… a u takvim galerijama su i oni koji ih znaju i više, pa nisu oni „obrazovani“ Amerikanci i Englezi koji osim engleskog neznaju ni jedan drugi jezik. Popustih, znajući da ćemo slikajući “noćnu Moskvu” doći ovamo i sve to nadoknaditi…? Nadam se! Tako stigosmo na br.12 ulice Volhonka gdje se nalazi „Muzej izobrazitjelnih isskustv imeni A.S.Puskina,“ a pravi prevod koji bi bio najpodesniji za riječ „izobrazitjeljnih..“ vidim, neki prevode sa lijepi/lepi što ne odgovara ovoj riječi koja bi doslovno prevedena trebala značiti „obrazovnih“ ili možda likovnih umjetnosti…. “Eh bila nje bila - vsjo ravno!“ – Bilo kako bilo - svejedno je!
Sama zgrada je prekrasno neoklasicističko zdanje arhitekta Romana Kleina. Kamen temeljac postavio je zadnji ruski car Nikolaj II. Romanov 1898. godine, a prisustvovao je i otvorenju muzeja 1912. godine koja je bila stota obljetnica pobjede nad Napoleonom. Puškinov muzej je bila prva javna ustanova u Rusiji koja je bila namjenjena za poučavanje povijesti finih - elegantnih umjetnosti - (izjashchih iskusstv,) širem krugu ljudi, pa se ovdje nalaze umjetnički eksponati od antike pa sve do današnjeg doba. Pa evo vam maloga pregleda zbirki koje sam pregledao:
Umjetnost antičke kulture U zbirci se nalaze eksponati koji idu od prikazivanja kulture Maja, antičke Mezopotamije, egipatskih sarkophaga i nadgrobnih portreta iz Faijum-a, grčke i rimske antike sve do Schlimanovog blaga iz Troje. Posebno su mi se svidjele egipatske figure iz ebanovine koje prikazuju velikog svećenika Amenhotep-a i njegovu ženu Renai, kao i kolekcija grčkih vaza.
Europska umjetnost (13 – 16. stoljeće) Mala ali prekrasna zbirka umjetnina Srednjeg vijeka i Renesanse sadrži oltarske slike italijanskih umjetnika koje su još uvijek radjene u bizantijskom stilu i tradiciji.Tu se nalaze djela majstora Sienske skole iz 14.st. Najpoznatiji od njih je tada bio Simone Martini čije dvije slike Sv.Augustina i Marije Magdalene (oko 1325.g.) ukrašavaju ovaj muzej. Lijep je Triptihon-Pietra Giovanni-a Lianori-a, kao i majstorsko djelo Sandra Botticelli-a „Blagovjestenje“(1490). Tu je i „Madona s dijetetom“-Pietra Perugino (1495). Zimska idila se prikazuje u djelu Pieter-a Breughel-a mladjeg, a Lucas Granach - njemački majstor slika Mariju s djetetom u tipičnom njemačkom krajoliku.
Europska umjetnost ( 17/18.stoljeće) Bogata i raskošna Flamanska umjetnost iz 17. vijeka krasi ovu zbirku. Tu su portreti Van Dayc-a, priroda Jana van Goyena, mrtva priroda Snydera, kao i djela Paula Rubensa, medju kojima je i senzitivna „Bacchanal“ (1615). Tu su mnoga djela Rembrandta, a medju najgledanije se ubrajaju Slike biblijskog sadržaja: “Haman i Esther“ (1660.), “Izgon trgovaca iz hrama“(1626.), kao i portret „Stara žena“ - ustvari portret majstorove majke iz 1654. godine. Od Španaca tu je Bartolome Esteban Murillo, kao i italijan Canaletto sa svojim slikama Venecije. Ima dosta Francuza sa klasičnim i epskim temama kao sto je npr. slika Fransoe Boucher-a „Herkules i Omfala“ (oko 1735.).
Europska umjetnost ( 19.stoljeće) Početkom 19. vijeka Klasicizam kao slikarski umjetnički izražaj uzmiče i krči put Romantizmu čiji duh se već vidi u slici „Poslije oluje“ (1847.), poznatog Eugena Delacroix – (Delakroa), kao i u djelima John-a Constable i Caspara Davida Fridrich-a.
Tu se nalaze i predivne slike pejsaža Camille Corot-a, Fransoaz Millet, Gustava Courbet-a koje su bile prethodnica Impresionizma. Nebrojene slike impresionista koje posjeduje ovaj muzej se izlazu u prigodnim izlozbama, a u stalnoj postavi nalaze se djela: Eduard-a Manet-a, Edgar-a Degasa, Augusta Renoir-a, i Claude-a Monet-a. Muzej posjeduje 11 slika Moneta, npr. “Jorgovan na suncu“(1873.), te dvije slike „Rouenske katedrale“. Zadivljen sam Renoarovim „Aktom“ – to je ono pravo zdravo rasno žensko, raskošnog tijela i oblina „gdje se može dobro uhvatiti i prihvatiti“ iz kojega bi mogli napraviti tri sada modernih „Twiggy’s“! (Pogledaj fotografiju!) Takodjer je tu i njegova slika: “Portret glumice Janne Samary“ (1877.).
Predivne su slike Edgara Degasa „Plesačice u plavom“ i „Plesačice na probi“ (1875-77.). Alfred Sisley i Camille Pissarro su zastupljeni sa nekoliko pejsaža kao i slikama uličnih scena. Tu se nalazi i poprsje Viktora Hugo-a (Igo), kao i studijska radnja za poznati ”Poljubac” - Augusta Rodina.
Postimpresionizam i europska umjetnost 20.vijeka Postimpresionizam ujedinjuje grupu raznovrsnih stilova i radova raznih slikara a najpoznatiji pretstavnici medju ostalima su: Vincent van Gogh, Paul Cezanne i Pula Gauguin. Od Pula Cezanna nalaze se nekoliko predivnih slika, a najviše su mi se svidjele “Portret” - 1880. “Pierot i Harlekin” - 1888. kao i “Mont Ste-Victoire” - 1905.
1888. godine proveo je Paul Gauguin dva mjeseca u Arles-u (Arlu) kod svoga “jarana” Van Gogha, gdje uprkos njihovih svadja, ludovanja i teškog “cuganja” nastadoše Gauguinove dvije značajne slike: ”Café u Arles-u“ i “Crveni vinograd u Arles-u” koje se nalaze ovdje kao i dvije njegove iz kasnijeg perioda, poslije boravka na Tahitiju; “Jesi li ljubomorna” - 1892. i “Veliki Buddha” - 1899.
Izmedju ostalih Van Goghovih djela iz njegove kasne periode najviše me je zanimalo njegovo majstorsko djelo “Žitno polje u Auversu” – 1890., kao i “Portret Doktora Reya” - 1889. godine.
Višestruko je zastupljen i Henri Matisse. Tu su izmedju ostalih i “Rozani atelier”, kao i “Zlatne ribice”-1911.A u muzeju se nalaze i 50.djela njegovog prijatelja Pabla Picassa najvise iz njegove “plave periode” kao što su npr. “Arlekin” - 1901. i “Akrobatkinja” - 1905.
K mnogobrojnim umjetnicima 20. stoljeća koji se nalaze u ovom muzeju pripadaju Marc Chagall, kao i Vasilij Kandinski.
Izlazeći iz muzeja, pogled mi zaluta opet na prekrasne zvonike i zlatne kupole Hrama Hrista Spasitelja… gledam sav tužan i teško mi je pri srcu… Uzdahnuh i pogleda' dolje… kad tamo na šljunčanoj stazi usnula gomilica malih sobakica-psića lutalica, leže naslonivši glavu jedan na drugoga i spavaju snom pravednika ne misleći na veliku bankarsku prevaru zvana “globalizacija” (Pročitaj moj članak: Globalizacija) – kada se probude bit će sretni da im netko udijeli komadić hlijeba… a možda uskoro i mi svi! Ovom prilikom želim svima čitateljima sretne nadolazeće praznike i Sretnu Novu Godinu!
A, evo kako to glasi na “bosanskom” jeziku: Sijaset rahatluka na ovom dunjaluku i da šućuraš Allahu na berićetu, da Te dragi Allah čuva od šejtana i naleta. Da svaki hastaluk i svi hećhimi budu daleko od tvoga vilajeta i da Te svi kijameti zaobidju! Hairli Ti Nova Godina! Jes’ „vidj’o“ – napis’o skoro ko Miljenko Jergović…..
Nastavlja se……
Prof. Branko-Josef Thomann
Moskva, srpnja 2008. |
Početna stranica ** Proza & Poezija ** Original Individuals ** Moja planeta ** Mozaik ** DISCLAIMER |
Design & Publishing: Vladimir Kreća Monday December 14, 2009 |