SVI SU ZA MIR, JA SAM ZA RAT - RAT UMA, DUHA I SLUHA!

Branko Josef Thomann:

Pisma iz Rusije... nastavak 011

Zlatko TomičićZ. T. - dokumentiFrojdov svijet snovaSaul BellowHarold PinterStewart O' NannPisci: bečka vezaMarcel ReichHitlerov psihopatogramGoetheGuinter GrassErnest HemingwayGiuseppe VerdiOrhan Pamuk Haruki  MurakamiBečka Nova 2005.Nobelova 2002.Bečka Nova 2002.Knjižara WEISSGlobalizacijaSvijet je ostao istiDragan VelikićFaraoni u Beču!AuschwitzAmerikaVječni BalkanRuska pisma

 

IN MEMORIAM:

Zbogom, čika MiloZLATKO Tomičić

Ruska pisma 01Ruska pisma 02Ruska pisma 03Ruska pisma 04Ruska pisma 05Ruska pisma 06Ruska pisma 07Ruska pisma 08Ruska pisma 09Ruska pisma 10Ruska pisma 11Ruska pisma 12Ruska pisma 13Ruska pisma 14Ruska pisma 15Ruska pisma 16Ruska pisma 17

 PUŠKINOV MUZEJ LIJEPIH UMJETNOSTI

  

Šetajući se malim sokacima divim se lijepoti i čistoći grada u kojega sam posumnjao da mi je postao prenaporan i uništen saobraćajem… Ha, ha, haaaa - pronašao sam opet onu lijepu staru Moskvu u krivudavim sokacima gdje se nalaze stare zgrade, a poneke od njih su i 300 godina stare i divno restaurirane. Sve je ovdje čisto i uredno. Sokaci se zovu Gagarinski, Hruščovski, Kropotkinski - po imenima stare ruske aristokracije, te Pozarski, Korobejnikov - obično po imenu onih koji su u njima živjeli…

Ulicom Prečistenka stigosmo do Metro stanice „Kropotkinskaja” gdje počinje ulica Volhonka, a tu odmah na lijevoj strani nalazi se „Muzej privatnih zbirki“ u kojem se izlažu zbirke ruske i zapadne umjetnosti 19. i 20. stoljeća.Tu sam nekada dolazio na kupanje na otvoreni bazen pod imenom „Moskva“,  na križanju Sojmonovskog pera i Volhonke…, a danas se tu nalazi najveći pravoslavni hram na svijetu Hram Hrista Spasitelja, iznikao kao phenix iz pepela staroga hrama koji je bio izgradjen u čast pobjede ruskog naroda nad Napoleonom 1812.

 

Poznato je da je 10. septembra 1839. godine sveti Filaret - moskovski mitropolit postavio kamen temeljac novog hrama na dvadesetpetogodišnjicu kraja rata, pa se poče sa izgradnjom hrama koja je trajala  44 godine.

 

Visina hrama nadmasila je 100m - uzimajući u obzir stari pravoslavni običaj da crkva mora predstavljati najvišu tačku iliti točku grada. Gradjena je po projektu poznatog arhitekta Konstantina Tona. Svi spoljašnji ukrasi i skulpture bijahu izgradjeni od bijeloga mramora iliti mermera, a ulazne stepenice od crvenog finskog mramora. Unutrašnjost biva ukrašena italijanskim mramorom i zelenim ruskim labradoritom. Hram su oslikavali najpoznatiji slikari toga vremena Kramskoj, Surikov, Veresagin, Brulov, Vaznjecov, te vajari, Loganovski i Klod koji su izvajali 48 reljefa sa temama iz Biblije i ruske istorije. Za izradu kupole potrošeno je 400kg zlata sa kojim su optočeni i zvonici. Glavni oltar bio je posvećen velikom prazniku - Rodjenju Hristovom iliti Kristovom - Božiću!

 

Hram je bio posvećen na Uskrs 26. maja 1883. povodom krunisanja cara Aleksandra III. a razrušen po Staljinu 5. decembra 1931. godine koji je onda dao sagraditi ovaj već gore imenovani bazen, kojega će 1994. ukloniti, a na pravoslavni Božić 7. januara. 1995. tu biva položen kamen temeljac za izgradnju nove crkve po sverurskom patrijarhu Alekseju Drugom.

 

Dana 19. augusta 2000. godine hram biva ponovo osvešten i od tada se tu održavaju službe i slave svi važni pravoslavni praznici, a crkva postade novi duhovni centar ove prelijepe zemlje Rusije…

 

Očaran ljepotom hrama stojim i razmišljam kako obraditi ovu moju „Jovanku“ i ući u ovu svetinju, zapaliti svijeću, prekrstiti se, pomoliti Bogu, za sreću i uspjeh ove zemlje kao i za sreću svih slavenskih naroda!... No, moje „Jovanče“, neće pa neće… Mora Vincentu Van Goghu - kaže, a ja u sebi proklinjem „sve mostove oko Arla... sve vaze sa 12 suncokreta i bez njih, kao i zitna polja sa makovima ili čempresima, a posebno ono njegovo „jedno“ uho iliti „uvo“!... Uhhhhhhhhh!... “Ljubi“ ga brat u uho…! Otišao bi najradije u….! Na koncu mi ne osta ništa drugo nego ovu najveću svjetsku pravoslavnu svetinju vidjeti i fotografirati izvana…

 

Kažem ženi da ide u Puškinov muzej sama, naći ćemo se na koncu u bifeu… Neće, pošto ona ne zna ruski… a ko fol Rusi neznaju ni jedan jezik koje ona govori…

 

Ne pomaže ni uvjeravanje da svaki  kulturan Rus govori najmanje dva strana jezika… a u takvim galerijama su i oni koji ih znaju i više, pa nisu oni „obrazovani“ Amerikanci i Englezi koji osim engleskog neznaju ni jedan drugi jezik. Popustih, znajući da ćemo slikajući “noćnu Moskvu” doći ovamo i sve to nadoknaditi…? Nadam se! Tako stigosmo na br.12 ulice Volhonka gdje se nalazi „Muzej izobrazitjelnih isskustv imeni A.S.Puskina,“ a pravi prevod koji bi bio najpodesniji za riječ „izobrazitjeljnih..“ vidim, neki prevode sa lijepi/lepi što ne odgovara ovoj riječi koja bi doslovno prevedena trebala značiti „obrazovnih“ ili možda likovnih umjetnosti…. “Eh bila nje bila - vsjo ravno!“ – Bilo kako bilo - svejedno je!

 

Sama zgrada je prekrasno neoklasicističko zdanje arhitekta Romana Kleina. Kamen temeljac postavio je zadnji ruski car Nikolaj II. Romanov 1898. godine, a prisustvovao je i otvorenju muzeja 1912. godine koja je bila stota obljetnica pobjede nad Napoleonom. Puškinov muzej je bila prva javna ustanova u Rusiji koja je bila namjenjena za poučavanje povijesti finih - elegantnih umjetnosti - (izjashchih iskusstv,) širem krugu ljudi, pa se ovdje nalaze umjetnički eksponati od antike pa sve do današnjeg doba. Pa evo vam maloga pregleda zbirki koje sam pregledao:

 

Umjetnost antičke kulture

U zbirci se nalaze eksponati koji idu od prikazivanja kulture Maja, antičke Mezopotamije, egipatskih sarkophaga i nadgrobnih portreta iz Faijum-a, grčke i rimske antike sve do Schlimanovog blaga iz Troje.

Posebno su mi se svidjele egipatske figure iz ebanovine koje prikazuju velikog svećenika Amenhotep-a i njegovu ženu Renai, kao i kolekcija grčkih vaza.

 

Europska umjetnost (13 – 16. stoljeće)

Mala ali prekrasna zbirka umjetnina Srednjeg vijeka i Renesanse sadrži oltarske slike italijanskih umjetnika koje su još uvijek radjene u bizantijskom stilu i tradiciji.Tu se nalaze djela majstora Sienske skole iz 14.st. Najpoznatiji od njih je tada bio Simone Martini čije dvije slike Sv.Augustina i Marije Magdalene (oko 1325.g.) ukrašavaju ovaj muzej. Lijep je Triptihon-Pietra Giovanni-a Lianori-a, kao i majstorsko djelo Sandra Botticelli-a „Blagovjestenje“(1490). Tu je i „Madona s dijetetom“-Pietra Perugino (1495). Zimska idila se prikazuje u djelu Pieter-a Breughel-a mladjeg, a  Lucas Granach - njemački majstor slika Mariju s djetetom u tipičnom njemačkom  krajoliku.

 

Europska umjetnost ( 17/18.stoljeće)

Bogata i raskošna Flamanska umjetnost iz 17. vijeka krasi ovu zbirku. Tu su portreti Van Dayc-a, priroda Jana van Goyena, mrtva priroda Snydera, kao i djela Paula Rubensa, medju kojima je i senzitivna „Bacchanal“ (1615). Tu su mnoga djela Rembrandta, a medju najgledanije se ubrajaju Slike biblijskog sadržaja: “Haman i Esther“ (1660.), “Izgon trgovaca iz hrama“(1626.), kao i portret „Stara žena“ - ustvari portret majstorove majke iz 1654. godine. Od Španaca tu je Bartolome Esteban Murillo, kao i italijan Canaletto sa svojim slikama Venecije. Ima dosta Francuza sa klasičnim i epskim temama kao sto je npr. slika Fransoe Boucher-a „Herkules i Omfala“ (oko 1735.).

 

Europska umjetnost ( 19.stoljeće)

Početkom 19. vijeka Klasicizam kao slikarski umjetnički izražaj uzmiče i krči put Romantizmu čiji duh se već vidi u slici „Poslije oluje“ (1847.), poznatog Eugena Delacroix – (Delakroa), kao i u djelima John-a Constable i Caspara Davida Fridrich-a.

 

Tu se nalaze i predivne slike pejsaža Camille Corot-a, Fransoaz Millet, Gustava Courbet-a koje su bile prethodnica Impresionizma. Nebrojene slike impresionista koje posjeduje ovaj muzej se izlazu u prigodnim izlozbama, a u stalnoj postavi nalaze se djela: Eduard-a Manet-a, Edgar-a Degasa, Augusta Renoir-a, i Claude-a Monet-a. Muzej posjeduje 11 slika Moneta, npr. “Jorgovan na suncu“(1873.), te dvije slike „Rouenske katedrale“. Zadivljen sam Renoarovim „Aktom“ – to je ono pravo zdravo rasno žensko, raskošnog tijela i oblina „gdje se može dobro uhvatiti i prihvatiti“ iz kojega bi mogli napraviti tri sada modernih „Twiggy’s“! (Pogledaj fotografiju!) Takodjer je tu i njegova slika: “Portret glumice Janne Samary“ (1877.).

 

Predivne su slike Edgara Degasa „Plesačice u plavom“ i „Plesačice na probi“ (1875-77.). Alfred Sisley i Camille Pissarro su zastupljeni sa nekoliko pejsaža kao i slikama uličnih scena. Tu se nalazi i poprsje Viktora Hugo-a (Igo), kao i studijska radnja za poznati ”Poljubac” - Augusta Rodina.

 

Postimpresionizam i europska umjetnost 20.vijeka

Postimpresionizam ujedinjuje grupu raznovrsnih stilova i radova raznih slikara a najpoznatiji pretstavnici medju ostalima su: Vincent van Gogh, Paul Cezanne i Pula Gauguin. Od Pula Cezanna nalaze se nekoliko predivnih slika, a najviše su mi se svidjele “Portret” - 1880. “Pierot i Harlekin” - 1888. kao i “Mont Ste-Victoire” - 1905.

 

1888. godine proveo je Paul Gauguin dva mjeseca u Arles-u (Arlu) kod svoga “jarana” Van Gogha, gdje uprkos njihovih svadja, ludovanja i teškog “cuganja” nastadoše Gauguinove dvije značajne slike: ”Café u Arles-u i “Crveni vinograd u Arles-u” koje se nalaze ovdje kao i dvije njegove iz kasnijeg perioda, poslije boravka na Tahitiju; “Jesi li ljubomorna” - 1892. i “Veliki Buddha” - 1899.

 

Izmedju ostalih Van Goghovih djela iz njegove kasne periode najviše me je zanimalo njegovo majstorsko djelo Žitno polje u Auversu” – 1890., kao i “Portret Doktora Reya” - 1889. godine.

 

Višestruko je zastupljen i Henri Matisse. Tu su izmedju ostalih i “Rozani atelier”, kao i “Zlatne ribice”-1911.A u muzeju se nalaze i 50.djela njegovog prijatelja Pabla Picassa najvise iz njegove “plave periode” kao što su npr. “Arlekin” - 1901. i “Akrobatkinja” - 1905.

 

K mnogobrojnim umjetnicima 20. stoljeća koji se nalaze u ovom muzeju pripadaju Marc Chagall, kao i Vasilij Kandinski.

 

Izlazeći iz muzeja, pogled mi zaluta opet na prekrasne zvonike i zlatne kupole Hrama Hrista Spasitelja… gledam sav tužan i teško mi je pri srcu… Uzdahnuh i pogleda' dolje… kad tamo na šljunčanoj stazi usnula gomilica malih sobakica-psića lutalica,

leže naslonivši glavu jedan na drugoga i spavaju snom pravednika ne misleći na veliku bankarsku prevaru zvana “globalizacija” (Pročitaj moj članak: Globalizacija) – kada se probude bit će sretni da im netko udijeli komadić hlijeba… a možda uskoro i mi svi! Ovom prilikom želim svima čitateljima sretne nadolazeće praznike i Sretnu Novu Godinu!

 

A, evo kako to glasi na “bosanskom” jeziku:

Sijaset rahatluka na ovom dunjaluku i da šućuraš Allahu na berićetu, da Te dragi Allah čuva od šejtana i naleta. Da svaki hastaluk i svi hećhimi budu daleko od tvoga vilajeta i da Te svi kijameti zaobidju!

Hairli Ti  Nova Godina!

Jes’ „vidj’o“ – napis’o skoro ko Miljenko Jergović…..    

 

Nastavlja se……          

  

Prof. Branko-Josef Thomann

 

Moskva, srpnja 2008.

Ruska pisma 01Ruska pisma 02Ruska pisma 03Ruska pisma 04Ruska pisma 05Ruska pisma 06Ruska pisma 07Ruska pisma 08Ruska pisma 09Ruska pisma 10Ruska pisma 11Ruska pisma 12Ruska pisma 13Ruska pisma 14Ruska pisma 15Ruska pisma 16Ruska pisma 17

 

Početna stranica  ** Proza & Poezija ** Original Individuals ** Moja planeta ** Mozaik ** DISCLAIMER

Design & Publishing: Vladimir Kreća

Monday December 14, 2009