zlatni pjesci

Abraham Levy 

   SVI SU ZA MIR, JA SAM ZA RAT - RAT UMA, DUHA I SLUHA!

 

 

-Pisma iz Bugarske-

Varnska rivijera proteže se na nešto oko 130 km. Tu su turistička naselja: Zlatni pjesci, Sv. Konstantin, Družba i Albena.

Obronci Balkana stižu i na samu obalu Crnoga Mora, tako da na plaži možes da sjediš u hladovini hrasta, lipe, topole i platana. Sve je zeleno, a bakarni minerali u pjesku stvaraju “zlatni” ugođaj-prijatan za oko.

Svaki hotel ima svoju predivno uredjenu i čistu plažu koja se svake večeri mašinelno čisti i prosije, tako da je sutradan čista i bez otpadaka. Na što bi se neke plaže, Italije, Grčke  Turske, Španjolske i Crne Gorice trebali da ugledaju.

Svi stari hoteli iz “socijalističkog raja” su srušeni i mjesto njih stoje sada najmoderniji hoteli  na visokom svjetskom nivou. Svaki hotel ima svoju plažu kao i bazen sa mineralnom vodom koji dodiruju “Zlatne pjeske”. Suncobrani i ležaljke su besplatni, ili bolje rečeno inkluzivni u cijeni vašega aranžmana. Tu je i pet kilometara duga aleja - “promenada”, a na njoj nebrojeni hoteli, restorani a u svakome “živa muzika” i ples – do 2h. ujutro!

Kada to uporedim sa “zabavnim” životom u Opatiji i Dubrovniku gdje poslije 23h. nema više nikakove mogućnosti za ples, a ni jedan lokal više ne radi - razmišljam  o tome da li će turisti to sve i dalje tolerirati, kada čuju za ovaj “raj”? Mora se još dodati da su i cijene u ovim pomenutim gradovima kao i na “mirišljavoj” Budvanskoj “rivijeri”, tako visoke kao da se nalaziš u najskupljim i najboljim hotelima Kana i Nizze.

Ovdje 14-to dnevni polupansion stoji nesto oko 700Eura! Piće u Bugarskoj košta izmedju 2-3 Lewa ili 2-3DM! Najbolje jelo u najskupljim lokalima košta do 10 Lewa iliti 10DM! Iz tih razloga je 1,200.000 Njemaca napustilo plaže Majorke u Spaniji i preselili se ovamo.

Susrećem ovdje Dance, Švedjane, Norvežane i Fince - inače tradicionalne posjetioce Grčke. Kažu da je Grčka prljava, zapuštena i vrlo skupa. Porcije jela koje su bile uvijek tradicionalno male, postale su nakon uvodjenja “Eura” –mikroskopske i još skuplje. Grci inače poznati trgovci, kao da su zaboravili matematiku, kažu Švedjani. Ono što je prije koštalo jednu njemačku marku sada košta dva eura. Cijene su “okrugle”, to znači nema plaćanja na “cent”, a da su se utrostručile, kao možda se neće sjetiti ludi turisti! Levantinska posla! Pa evo vidim rezultate te levantinske “lukavosti”. Skandinavci su ih masovno napustili!

Susrećem ovdje i srednju englesku klasu i nadam se i molim Boga da uskoro ne dodje ona penetrantna i nasilna engleska sirotinja koja hara kao “rulja” po Španjolskoj i sa svojom “socijalnom pomoci” - tzv. “volperaši” izigravaju “gospodu” – tukući se sa španjolskim kelnerima, pošto mu je ovaj “ukrao” 2cm. piva - sa pjenom. A cijelo pivo košta dva penija. Osim toga svaki poznavalac piva zna da pivo bez pjene, kojega zahtjeva engleska sirotinja nema nikakvoga ukusa. To je kemijski zakon! No kemiju se zato mora i poznavati!

Na “promenadi” stotine lokala, šarenilo cvijeća, razni šopovi, revije, muzika, ples.

Ovdje imate razne lokale sa tipičnim nacionalnim obilježjima; ruske, gruzijske, armenske, kineske, italijanske, njemačke, austrijske, bugarske, engleske, makedonske, madjarske i češke.

Onome po lošoj i nečistoj hrani poznatom McDonaldu - ovdje nema ulaska, jer pljeskavica i kebabčeta na balkanskome području imaju svoju vjekovnu tradiciju i ukusniji su u svakom slučaju nego kako ga u Europi nazivaju McDreck hamburgeri! Cijela promenada je pješačka zona.

Vrlo važno je napomenuti da je klima ovdje vrlo prijatna. Po danu temperatura ne prelazi 30C, a navečer je sviježe tako da se mora pulover obući.

A u noći otvorivši sve prozore spavaš i uživaš u sviježem zraku, dok te ujutro ne pomiluju prvi sunčevi zraci. Poslije bogatog doručka i obavezne turske kave, (ovdje se kava ne naziva “srpska kafa iliti “grčka kafa” nego pravim imenom), kada se temperatura zraka podiže do 28 stupanja Celziusa svježinu tvome tjelu daruje sviježe more.

 

CRNO MORE

Ono se plavi kao i sva druga mora. Svoje ime dobija po tome da se u njemu nalaze nebrojeni izvori mineralne vode i plava boja je na nekim mjestima radi oslobadjanja radikala sulfida tamnija. Zbog toga uz samu obalu pored hotela u hotelskim bazenima imate mineralnu vodu koja dolazi iz dubine od 700m. Ta kupališta imaju i nadimak “kurort”. tj. zdravilište. Tu se nalaze i mnogobrojne namjenske klinike. Zbog napomenutog sulfida Crno more ima samo 1,65% soli u sebi, za razliku napr. od Sredozemnog koje ima 3,75% soli.

Svježinu u njega unose mnogobrojne rijeke: Dunav, Dnjepar, Dnjestar, Bug i Don. Okruženo je sa svih strana kopnom a kroz Bospor i Dardanele povezano je sa Sredozemnim morem. Iz tih razloga na njemu nema “velikog” talasanja niti plime i oseke. Najveća dubina je 2245m, a prosječna 1245m. Najčešće ribe su u njemu skuše, tune i delfini, dok morskih pasa nema. Ono ima pozitivan utjecaj na okoliš i klimu do 50km u dubinu kopna. Ovdje se voda laganije grije nego kopno ali zato se laganije i duže hladi što opet utiče na jesenju i zimsku klimu. Najtoplije je more u augustu i septembru gdje postiže i temperature od 29C. Zima i jesen je sasvim topla i ugodna. Bugarskoj pripada 378km njegove obale sa preko 400 kupališta. Ljetna sezona ima preko 300 sunčanih sati. Za onoga koga privlači ribolov pravi raj su ušća velikih rijeka.

 

BUGARSKE PLANINE – RAJ NA ZEMLJI

Svakome pasioniranom planinaru i ljubitelju prirode kao i alpinskih sportova imperativ je popeti se na naš sveti Balkan koji je nažalost  više poznat u svijetu po tzv. balkanskom ponašanju” nego po ovoj jedinstvenoj prirodnoj ljepoti.

“E to je be, bratko “atribut” za Turci i vas Srbi pošto imate isti mentalitet, a ne za nas Bugari” - reče mi jedan pop u Rilskom manastiru i održa mi “čas istorije”…!

Za planinara je prava draž i izazov spoznaja da Bugarska ima 76 planinskih vrhova iznad 2500m. Ili naprimjer 150 glečerskih jezera na tim visinama.

Na svome planinarenju prošao sam pored mnogobrojnih napuštenih planinskih sela, neistraženih spilja, usamljenih manastira i visokih “crnih šuma” koji su raj za medvjede, vukove, jelene, divlje svinje, a takodjer i za orle i sokole. Stara slavenska mitologija kaže da je ovdje živio Bog Perun. Ovdje je predivna bujna vegetacija, puno litica, ponora, potoka, vodopada kao i staroga drveća. Tu su i par debelih stabala, koji su po broju “prstenova” na posječenom deblu, stari i 1650g.! Ima ovdje i oko 3500 vrsta raznih biljaka. Iznenadih se kada ovdje vidjeh alpski “Edelweiss” iliti runolist koji je inače rasprostranjen u Alpama na visini preko 2000m. Cilj na tome putu kroz Nacionalni park Rila bio mi je najveći vrh Balkana Musala 2925m. Početna stanica mi je bio prekrasno uredjen i vrlo moderan Ski-centar Borovec (1350m.) sa svojim modernim hotelima. Stigavši tu pred nama se pojavila prekrasna slika najviših snjegovima pokrivenih vrhova, što je u sunčanom julskom danu bio jedinstven doživljaj. No nažalost vidjeh samo par jezera i lijepih visoravni i stigoh samo do planinarskog doma “Musala” na 2300m., gdje povredih skočni zglob i nije išlo dalje…

Poslije dva dana odmora u ovom domu spustih se opet u najstariji i najpopularniji skijaški centar “Borovec”.

Tu se nalazi par hotela, pa i u jednom ostadoh 2 dana. Tek sada istom vidjeh podrobnije da je to pravi i vrlo moderni planinarsko-skijaški centar sa gondolama, sa nešto oko 50 km. skijaške staze. Tu ima svega i svačega. Mnogo liftova. Pedeset uspinjača. Mnogo biciklističkih staza, bezbroj restorana, fitnes dvorana, zatvorenih kao i otvorenih plivačkih bazena, mnogo noćnih i disco klubova. U našem hotelu bila je i Internet soba kao i SAT-TV u svakoj sobi. Moram naglasiti po modernosti i čistoći, ”prva liga”. Rekoše mi da su tu u dva navrata održana takmičenja u Svjetskom skijaškom kupu; 1981. kao i 1984.g. Gledam to i ne mogu da vjerujem pošto su me moji prijatelji Srbijanci - ozbiljni ljudi i intelektualci - poučili drugom!!!!

prvi članak--------------------- klikni ovdje za nastavak -----------------zadnji članak

Početna stranica  ** Proza & Poezija ** Original Individuals ** Moja planeta ** Mozaik ** DISCLAIMER

Design & Publishing: Vladimir Kreća

Thursday March 09, 2006