Posljednje godine ovoga stoljeca Nobelovu nagradu za literaturu dobio je njemacki pisac Günter Grass, koji je ujedno najsporniji pisac u svojoj zemlji, radi svoga  mjesanja u politicka i drustvena pitanja u cijelom svijetu.

Sa svojim romanom „Blechtrommel“ - (Plehani bubanj) postade on 1959.g. vrlo poznat, premda je njegov roman izazvao veliki otpor i zgrazanje u sredini u kojoj zivi.

Svedska Akademija nauka, koja mu je nagradu i izrekla je naprotiv ubjedjena „da je knjiga  "Plehani bubanj " (Blechtrommel), - knjiga od trajne vaznosti i vrijednosti i

da ce ostati  vazno literarno djelo dvadesetog stoljeca.“

Njegova prva knjiga je stilisticki, humanisticki i moralno, za mene prava majstorija, s majstorskim jezicnim varijantama, premda ili upravo, zato sto je njegov knjizevni izraz provokativan. Politicki angazman danas vec 72 - godisnjaka pocinje tamo 1968 - sa Praskim proljecem, te u akcijama za socijalistu Willy-a Brandta u 60-tim pa sve do sredine 70-tih. Njegovi protesti se nastavljaju pocetkom 80-tih gdje protestira protiv postavljanja americkih nuklearnih raketa „Pershing“ na njemackom teritoriju.

Kriticar je njemacke azilne politike, gdje stiti strance, nadalje protestira protiv srpskih etnickih ciscenja, protiv katolicke crkve - radi pokusaja zabrane abortusa. Iz tih razloga je takodjer javno iz katolicke crkve i istupio.

Na drugoj strani iznenadio je sve svoje "lijeve" prijatelje sa opredjeljenjem za NATO-akciju na Kosovu.

Svedska Akademija objasnjava; „znamo da je kamen smutnje u svojoj zemlji, ali za literaturnu velicinu u svijetu on je jedini primjer, a mozda i svijetli luconosa za buducnost.....“

Rodjen je 16.oktobra 1927.godine u Danzingu /Gdanjsk/ danasnja Poljska. Tek istom 1948, mogao je on poceti studium na Umjetnickoj akademiji za grafiku i kiparstvo.

Prije toga izucio je klesarski i kremenarski zanat.

Nakon „Plehanog bubnja“, dolazi 1959 -te novela „Katz und Maus“ – „Macka i mis“ zatim roman „Hundejahre“- „Pasije godine“. Ova tri romana cine tzv.“Dancinsku triologiju.“ U njima opisuje on svoje djetinjstvo i mladalacke dozivljaje. Nakon izlaska ovih romana postao je priznati epicar svoje generacije - internacionalno poznat.

U medjuvremenu pise nekoliko excesivnih i provokantnih pjesama, koje ukazuju na njega kao  - buntovnika! U romanu  „Der Butt“ „Pljoska“ (riba), iz 1977 g. opisuje musku i zensku civilizaciju sa svim svojim snovima i problemima, gdje na koncu borba suprotnosti ostaje, nerjesena, neobjasnjena i nepoznata.....!

Teske kontraverze izazva njegov roman „Ein weites Land“ – „Daleka zemlja“, 1995.g. u kojemu vrlo sporno opisuje njemacku povjest  u poratnim godinama do ponovnog sjedinjenja.

Tu ga je najpoznatiji evropski kriticar Marcel-Reich Ranicki, kriticki pokosio, pa su i do danas tesko zavadjeni. Istini za dusu, Ranicki koji je bio Profesor na Stockholmskom univerzitetu - predlagao ga je vec od 1993.g. kao kandidata za Nobelovu nagradu.

Ranicki kaze: „Bolje da ju je on dobio, nego Martin Walser ili glupavi Peter Handke.“

Turski pisac Yasar Kemal hvali Güntera Grassa i kaze: „Grass je savjest nasega stoljeca, a to je sansa za humanu kulturu......“

Nobelova nagrada vrteci se po "djavolskom krugu" (Cirkulus vitiosus), nazalost ponekada „iz politickih razloga“- izostavlja poneke dobre i vrijedne  knjizevnike, pa cudi da ju je bas iz tih razloga dobio Günter Grass?

Ziveci jedno vrijeme u Svedskoj, poznato mi je da je od pocetka 90-tih za dobivanje nagrade „bila na redu“ bivsa YU.

Nominirani su bili:

Aleksandar Tisma - Srbija

Alija Isakovic - B i H

Zlatko Tomicic - Hrvatska.

No sto se desi?

Tisma je nedobi - radi Milosevica

Alija Isakovic - radi „fundamentalista“

Zlatko Tomicic - radi gospona Franceka Tudjmana i njegovih "gangaskih kulturologa"- (HDZ), koji Tomicica najvise i gaze, pa danas najveci zivuci hrvatski knjizevnik, nema mogucnosti objavljivanja i zivi na rubu svoje egzistencije.

No, postoje nade, mozda ce Svedska Akademija, nakon nagrade Grassu, poceti istim mjerilom ili arsinom prepoznavati VELICINE „MALIH“ - BALKANACA?

U Becu 16. oktobra 1999                                                      Abraham Levy

OBAVEZNO procitati:

Dijete grozote

isti autor, prica "sa druge strane medalje"